Mogući utjecaj namaza na naše stanice

STANICE

Osnovna građevna jedinica svakog živog bića zove se stanica. Prosječni ljudski organizam u svom tijelu sadrži 37.2 trilijuna stanica. Kada bismo DNA svake stanice rastegli poput lanca uspjeli bismo doći do mjeseca i natrag 150 000 puta. Svaku stanicu možemo promatrati kao malu tvornicu u našem tijelu čiji je osnovni pogon jezgra u kojoj se nalazi deoksiribonukleinska kiselina, no osim jezgre, stanice sadržavaju i druge komponente poput citoplazme, ribosoma, mitohondrija, Golgijevog aparata i endoplazmatkog retikuluma. Stanice održavaju strukturu našeg tijela, proizvode energiju pomoću nutrijenata iz hrane koju jedemo te raznim procesima obavljaju funkcije u našem tijelu. Svaka stanična komponentna je njezin neizostavan dio kako bi stanica mogla funkcionirati, no mi ćemo se u ovom tekstu najviše dotaknuti DNA i njezinih dijelova.

Stanica

Ne tako davno čitala sam knjigu dviju doktorica koje su radile istraživanje o jednoj posebnoj regiji u našim genima te dobile Nobelovu nagradu. Ta regija, koju ću detaljno opisati kasnije, posebno je osjetljiva na naš način života te sve što radimo u svom životu neizravno utječe na nju. Kako su doktorice opisale, ta regija apsorbira instrukcije koje dobiva od nas. Reagirat će na naš stres, našu sreću, tugu i ljutnju i time utjecati na moždano stanje, na naše raspoloženje, brzinu starenja  pa čak i rizik od neurodegerativnih bolesti. Ono što jesmo izvana dopire i do našeg najsitnijeg staničnog levela, do naše DNA. Kao što već možete zaključiti, islamski način života  i umjerenost koju propagira islam na svim poljima života je način življenja koji najblaže utječe na ovu regiju. Kako bismo bolje razumjeli njezinu veličinu i smještaj u stanici, krenut ćemo od DNA molekule.

DNA

Deoksiribonukleinska kiselina je nasljedni materijal koji se nalazi u svim stanicama. Sastoji se od 4 baze koje su komplementarne jedna sa drugom, adenina, gvanina, citozina i timina. Jedna DNA sadrži oko 3 bilijuna baza od kojih je više od 99 % jednako kod svih ljudskih bića,a izgleda kao uvijeni helix od dva lanca. DNA molekula smještena je u staničnoj jezgri u obliku kromosoma.

DNA molekula

KROMOSOMI

Kromosomi su kondenzirani lanci deoksiribonukleinske kiseline i vidljivi su samo tokom diobe stanice, a u sebi nose fizičku i funkcionalnu jedinicu nasljeđivanja, odnosno gene. Na krajevima svakog kromosoma odnosno DNA molekule nalaze se kratki ponavljajući sljedovi nukleotida koji se zovu telomere i koje su tema našeg članka.

ŠTO SU TELOMERE?

Slikovito, možemo reći da su telomere zaštitne kapice kromosoma ili plastični vrh vezice na cipelama. Možete već pretpostaviti da ova regija ima zaštitnu ulogu na način da ona štiti genetski materijal te je odgovorna za integritet DNA molekule. Svakim dijeljenjem stanice, broj telomera se smanji, a kad broj tih sljedova nukleotida postane toliki da je podjela stanice nemoguća, stanica umre. Koliko god njihova zadaća izgledala jednostavno, telomere su odgovorne za mnogo više nego što se prije nekoliko godina mislilo. U knjizi koja me insprirala da napišem ovaj članak, doktorice su predstavile telomere kao dio DNA molekule koje nas subjektivno rečeno, slušaju. One nisu puki izvršilac svojih zadaća, one se skraćaju odnosno žive duže u ovisnosti od našeg stila života. Što to znači? Ukoliko živimo stresnim načinom života, telomere mogu ubrzati svoj proces skraćivanja te tako ubrzati i stanično starenje odnosno staničnu smrt. Ako uzmemo obzir da su stanice naše osnovne funkcionalne jedinice, možete li shvatiti koliko su telomere važne? Iznenadit ćete se kada vam kažem da na naše telomere može utjecati hrana koju jedemo, naše emocionalne reakcije, vježbanje pa čak i osjećaj sigurnosti ili nesigurnosti u našem susjedstvu i ono najbitnije, a što ovisno od način života dolazi i samo po sebi, meditacija, smiraj.

Svaka stanica nakon određenog broja podjela, ostari te ne može više obavljati svoju funkciju. Ono što se ovdje može dogoditi jest da stanice u ovoj fazi mogu ispuštati proupalne supstance zbog kojih postajemo ranjiviji na bol i na kronične bolesti. Ovo je prirodni proces koji se zbiva u našem tijelu, no ponekad naše stanice „ostare“ prije vremena. Pogodit ćete zašto, radi skraćenih telomera uslijed životnog stila. Postoji jedna veoma nezdrava poveznica između stresa, imuniteta i telomera. Znanstvenici godinama ne znaju dati adekvatan odgovor na pitanje kako stres koji je zapravo samo misao kao odgovor svega što nam se događa može oštetiti naš imunološki sustav. Ova knjiga daje nam dio odgovora, a to je preko telomera. Kada bismo išli u dubinu o važnosti telomera, mogla bih još mnogo pisati, no sljedeće  čega ćemo se dotaknuti jest kako islamski način života može pozitivno utjecati na telomere, a time i naše stanično zdravlje.

ISLAMSKI NAČIN ŽIVOTA I STANICE – pretpostavka

Islamski način života nas svojim smjernicama navodi da živimo umjereno i da ni u čemu ne pretjerujemo. Kao ljudska bića podložni smo stresu, ta stvoreni smo nejaki, no već i sam pristup onom što nam se u životu događa može pozitivno ili negativno utjecati na naše stanice. Sa stresom se je lakše nositi kada imamo svrhu u životu i kada smo optimistični. Istraživanja su pokazala upravo to. Telomere se skraćuju negativnim razmišljanjem, no njihovo stanje se znantno poboljša zdravim razmišljanjem odnosno življenjem života sa svrhom.

Kao muslimani, obavezni smo da održavamo vezu sa svojim Stvoriteljem pet puta dnevno. Namaz, kada se na njega iskreno fokusiramo, odmor je za dušu i tijelo. U tih nekoliko minuta čovjek predahne i odmori se od svijeta i problema. Čitajući knjigu o telomerama, sjetila sam se važnosti namaza kada su doktorice jedno cijelo poglavlje posvetile  važnosti meditacije za naše tijelo odnosno stanice i telomere. U najmanje jednoj studiji dokazano je kako se enzim telomeraza koji je odgovoran za produkciju telomera povećava tehnikama meditacije. Doktorice su navele nekoliko tehnika poput joge i tai-chia, no meni kao jednoj muslimanki je pri čitanju ovog dijela knjige na um pao upravo namaz! Naš Stvoritelj koji nas je stvorio i koji nas najbolje poznaje naredio nam je da obavljamo namaz, a koliko se dobrobiti krije iza toga! Nekad davno čitala sam studiju o tome kako kretnje u namazu povoljno utječu na naš mišićno-koštani sustav, no nisam nikad razmišljala o tome kako se fokusirano obavljanje namaza može ogledati na našoj staničnoj razini, a sada evo imamo i dokaz. Ako jednostavne tehnike poput gore navedenih mogu pozitivno utjecati na naše stanice, kako li tek utječe namaz? Prema istraživanju 2008. godine koje je objavilo Malezijsko sveučilište, pozicija sedžde u namazu može smanjiti ritam srca, a osim toga postoje i znanstveni dokazi da utječe smirujuće na mentalni i misaoni dio čovjeka. Još jedno istraživanje na koje sam naišla, a koje je obradio fizioterapeut Ghazal Kamran, došlo je do zaključka da ako se izvode pravilno i redovito, položaji za molitvu mogu biti vrlo korisni za pomoć pri rehabilitaciji u raznim uvjetima. Kao dio duhovnog čina, činitelji  istovremeno izvode spore i umjerene vježbe koje mogu biti od koristi za njihovo zdravlje.

Islam nas uči sredini. Islam nas uči pozitivnom razmišljanju. Uči nas zdravom načinu života. Kroz Božju objavu i sunnet Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, možemo vidjeti i naučiti kako se nositi sa određenim stresnim situacijama u životu i kako naposljetku iz njih izaći kao pobjednik. Neprestano čitamo hadise i ajete o tome kako da ne budemo tužni, kako da ne očajavamo i da se u svemu oslonimo na Uzvišenog Allaha. Knjiga čiji sam djelić htjela podijeliti sa vama ovdje detaljno opisuje važnost i vezu telomera sa stilom života. Sve što nam se događa i naše razmišljanje o tome, sve se to „čuje“ i osjeti na staničnoj razini. Ono što jedemo, pijemo, naši odnosi sa drugim ljudima, sve je bitno, iako se to na prvi pogled možda ne čini. Raskalašen način života, alkoholizam, mijenjanje partnera, negativnost i crnilo ostavljaju trajne posljedice na naše tijelo, psihički i fizički. Smjernice i pravila koja živimo u Islamu određena su sa razlogom i što ih se više istinski budemo pridržavali, živjet ćemo ljepše. Uistinu, Islam nas vodi kroz sve, od intimnog do društvenog i poslovnog polja. Pa, zar bi nam Stvoritelj naredio ili dao nešto bez svrhe i boljitka za nas?

A sjetimo se ajeta: “O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.“ (Junus, 57)

Napomena: iznijeta pretostavka o mogućem utjecaju namaza na naše stanice nije još istražena, a ovdje je navedena kao potencijalna radi već istraženog djelovanja drugih metoda relaksacije na naše stanice koje se spominju u knjizi doktorica Elizabeth Blackburn i Elisse Epel.

Izvor:

  1. The telomere effect, Elizabeth Blackburn phD, Elissa Epel phD
  2. Kamran G. Physical benefits of (Salah) prayer – Strengthen the faith & fitness. J Nov Physiother Rehabil. 2018; 2: 043-053. DOI: 10.29328/journal.jnpr.1001020
  3. https://medlineplus.gov/genetics/understanding/basics/dna/

Nermina Piragić Hadžović

Leave a comment

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.